Pitali smo iskusnog energetskog stručnjaka koliko će još rasti cijene nafte. "Sjetite se 2022. godine..."

U ponedjeljak, desetog dana sukoba na Bliskom istoku, cijene nafte narasle su za 25 posto i došle do razina na kojima su bile početkom rata u Ukrajini. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac blokiravši stotine tankera s naftom u Perzijskom zaljevu, zaljevske zemlje smanjile su proizvodnju, a naftni derivati poskupjeli su diljem svijeta noseći rizik rasta inflacije.

No stručnjak za naftno i plinsko gospodarstvo Igor Dekanić ističe kako u moru 'dramatičnih' aktualnih zbivanja ipak ne treba dizati paniku.

"Nafta je u prvih tjedna dana sukoba poskupjela 10 do 15 posto, što znači da cijene nisu letjele u nebo. Jutros (u ponedjeljak) cijena je dosegla 115 dolara po barelu, ali je iza podneva već pala na 105 dolara. I to na robnim burzama", kaže.

"Nije to nešto što već nismo vidjeli"

Utjecaj ove krize, dodaje Dekanić, moći će se jasnije sagledati za nekoliko dana kada bude jasnije kako će se razvijati sukob. Podsjeća i da je nakon napada Rusije na Ukrajinu 2022. godine skok cijena nafte bio puno veći nego sada.

"Sjetite se da su cijene tada odmah otišle iznad 110 dolara za barel, a cijena plina u jednom trenutku čak je otišla preko 300 eura po megavatsatu. No već nakon dva mjeseca cijene su se vratile na prijeratnu razinu. I sada bi moglo biti tako. Ako intenzitet borbenih djelovanja ne bude veći nego što je sada, za mjesec do dva smirit će se situacija s naftom. Može potrajati malo dulje ako se pokažu istinitima vijesti da su oštećeni pojedini elementi naftne infrastrukture poput rafinerija, skladišta i drugoga u zemljama Zaljeva. Posljedice će biti i inflatorni pritisci na različitim tržištima, ali nije to nešto što već nismo vidjeli", kaže Dekanić.

Ne prijeti nestašica nafte

K tomu, ističe Dekanić, ne prijeti ni nestašica nafte.

"Određeni manjak ponude imat će za posljedicu veće cijene na tržištima. Glavni utjecaj koji će doći do potrošača vjerojatno neće biti nestašice, nego povećanje cijena. A na svakoj vladi je da reagira. Vidimo da je naša Vlada već reagirala, i to još prošloga tjedna za plin produživši mjeru snižene stope PDV-a za prirodni plin, grijanje iz toplinskih stanica i sve vrste ogrjevnog drveta do kraja ožujka 2027. godine . A sada je ograničila i maloprodajne cijene naftnih derivata i trošarine. Bila je to promptna odluka", kaže.

"Kina i Indija će reagirati"

A ako bi se sukob na Bliskom istoku oduljio, u većem problemu bila bi Azija nego Europa.

"Veći dio nafte i prirodnog plina s Bliskog istoka, koji prolaze Hormuškim tjesnacem, idu u Aziju. U skladu s konfucijanskom filozofijom, Kinaobično reagira malo kasnije i dugoročnije, a ne na prvu, ali će reagirati. reagirat će i i Indija i ostale azijske brzorastuće ekonomije", objašnjava. Dekanić pridružujući se analitičarima i energetskim stručnjacima koji smatraju da, barem zasad, nema razloga za paniku.